Poslovne vesti - Hrvatska

Sve više građana raskida štednju

Unatoč krizi i sve većem broju građana kojima su prihodi smanjeni ili su ostali bez plaće, dobrovoljni mirovinski fondovi donedavno nisu znatnije osjetili promjenu u priljevu novih osiguranika.

Ipak, u posljednje se vrijeme uočavaju negativni trendovi. Mjesecima se bilježio veći priljev novih osiguranika u štednju u odnosu na one koji su izlazili iz tog sustava, no u posljednja dva mjeseca trend se pomalo okreće.

Doduše, u sustav još uvijek ulaze novi osiguranici, ali pomalo raste broj onih koji se odlučuju na korištenje mirovine. Tako je početkom prošle godine u prosjeku 150 do 200 osiguranika mjesečno podnosilo zahtjev za mirovinom (u siječnju 2011. to su zatražila 253 osiguranika), a u siječnju ove godine takvu isplatu je zatražilo njih 400. Ipak, oni koji su odlučili štedjeti, još uvijek uglavnom redovno uplaćuju doprinose, iako se može uočiti da se smanjuje prosječan iznos uplata, kažu Vjesnikovi sugovornici u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Potkraj siječnja ove godine šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova imalo je 184.921 osiguranika, oko 14.000 više nego u istom mjesecu lani. Osiguranici su u siječnju uplatili oko 20,3 milijuna kuna doprinosa, što je čak 58 posto manje u odnosu na doprinose uplaćene u prosincu 2011. Riječ je, međutim, o trendu koji ne donosi ništa novo u odnosu na početak i kraj godine. U fondovima postoji značajan dio osiguranika koji doprinose plaćaju na godišnjoj razini - na kraju godine, a dobar dio njih na kraju godine nastoji uplatiti »razliku« do 5000 kuna godišnje uplate kako bi maksimalno iskoristili državne poticaje. Tako se potkraj godine uplate povećaju.

Prema još neslužbenim procjenama, porast broja osiguranika koji se odlučuju na mirovinu odnosi se prije svega na one u dobi između 50 i 55 godina, što ukazuje na to da osiguranici koji su možda ostali bez posla ili dijela prihoda pomalo se koriste jednom od najvećih prednosti dobrovoljne mirovinske štednje: činjenicom da se novac može povući već nakon 50. godine, bez obzira na to što član fonda i dalje radi i na taj način ostvaruje prihode.

I Vjesniku se u posljednje vrijeme javilo nekoliko čitatelja kojima poslodavac kasni s isplatama plaća pa se raspituju mogu li iskoristiti mirovinsku štednju da spase kućni budžet i nekako premoste to razdoblje. Zanimljivo da većina pritom ne razmišlja o podizanju cijelog ušteđenog iznosa, nego o djelomičnoj isplati - no to prema aktualnim propisima ipak nije moguće.

Svi koji se odluče na isplatu, mogu iskoristiti pravo da dobiju do 30 posto ušteđenih sredstava odmah, a ostatak ugovoriti najmanje na pet godina isplaćivanja, pa - ako taj novac pak nije potreban - ponovo otvoriti račun u mirovinskom fondu i započeti novu štednju.

Posebna je zanimljivost trećeg mirovinskog stupa da su najstariji osiguranici - oni iznad 70 godina - i dalje najuporniji. U siječnju prošle godine u tom sustavu bilo je 845 osiguranika u dobi između 70 i 84 godine, a 60 njih koji su i stariji od 80, dok ove godine račune u fondovima ima 985 osiguranika u dobi između 70 i 85 godina, te 37 starijih. Većina njih štedi da bi tako, zajedno s prinosima i poticajima koje daje država, ostavili nešto djeci i unucima, ili da bi u slučaju teže bolesti imali sredstva kojima mogu platiti pomoć.